Osječki perivoji

 

OSJEČKI PERIVOJI

Tekst: Prof. dr. sc. Zlata Živaković-Kerže

O osječkim perivojima

Perivoji su prostori u prirodi s planski zasađenim ukrasnim biljkama i stablima, s uređenim puteljcima, vodoskocima i dekorativnim skulpturama. U riznicu ljepote Osijeka ubrajaju se perivoji, šetališta, drvoredi kestenova, platana i lipa te mostovi koji nadsvođuju Dravu i spajaju dravske obale. Osijek je nezamislivih bez svojih perivoja i šetališta koji su duboko utkani u urbanističku sliku grada. Svojom ljepotom osječki parkovi imaju tri temeljne radosti – prostor, sunce i zelenilo – koje je propagirao francuski arhitekt, slikar i tiskar Le Corbusier (1887. – 1965.), istaknuti predstavnik funkcionalizma, koji je izvršio odlučujući utjecaj na suvremeno europsko graditeljstvo.

Najprostranija gornjogradska perivojna cjelina graniči s baroknom Tvrđom i rijekom Dravom, koju perivoji prate izravno ili neizravno. Europske i nacionalne vrijednosti vrtnoga i parkovnog nasljeđa Osijeka od druge polovice 18. stoljeća do početka 20. ishodišta su ideja i poticaja za skladnu i osmišljenu parkovnu arhitekturu Slavonije i Baranje. Osijek je, iza Zagreba, po perivojima najbogatiji grad u Hrvatskoj.    

Ostatak Generalskog vrta - Hrast lužnjak na uglu Školske i Jägerove

Porijeklo nastanka, danas nepostojećeg Generalskog vrta, seže u drugu polovicu 18. stoljeća. Prostirao se uz dravsku obalu te današnjim gornjogradskim ulicama – Kapucinskom (istočno od današnjeg kina Europe), Jägerovom ulicom, sjevernim dijelom Radićeve ulice i Europskom avenijom. Do kraja 19. stoljeća imao je površinu od 75.000 m2. Tijekom 19. stoljeća pa sve do početka 20. trajalo je parceliranje Generalskog vrta izgradnjom stambeno-poslovnih zgrada na prostoru tadašnje periferije Gornjega grada. (Jedino danas sačuvano stablo toga vrta je hrast lužnjak, koji se nalazi na uglu Školske i Jägerove ulice. Godine 1979. biometrijskom metodom utvrđena je starost hrasta koja je tada odavala njegovih 170 godina.)

Šetalište Petra Preradovića / Sakuntala park

Osječki arhitekti Ivan Domes i Viktor Axmann isplanirali su 1890. kao perivoj Šetalište Petra Preradovića. Tadašnji se perivoj nalazio na periferiji Gornjega grada i nazvan je Sakuntala park prema statui djevojke s palminom granom u ruci koju su Essekeri nazivali Sakuntalin kip. (Ime Sakuntala potječe iz V. stoljeća, kada je indijski pjesnik Kalidas napisao svoju najpoznatiju poetsku tvorevinu „Sakuntala“.) Odlukom gradskog poglavarstva 28. kolovoza 1913. perivoj je nazvan Šetalište generala i pjesnika Petra Preradovića. Prvi je perivojni kompleks koji se pruža u smjeru zapad – istok i otvara se prema longitudinalnom perivojnom kompleksu hrvatskih velikana. Po Osječanima nazivano Preradovićevo šetalište uklopljeno je uz neoklasicističke građevine Kapucinske ulice, secesiju u Ulici Vjekoslava Hengla i stambeno-poslovne zgrade moderne arhitekture. Na južnom dijelu Sakuntala parka nalaze se dvije sfinge.

Perivoj kralja Tomislava

Perivoj kralja Tomislava najljepši je i najveći osječki parkovni kompleks površine od 45.450m2. Nastao je 1826. i dio je nekadašnjeg velikog Pukovnijskog vrta. Sastoji se od tri dijela: zapadnog – najstarijeg, središnjeg dijela s teniskim terenima i šetnicom uz uzdignuti rub bivših utvrda Tvrđe, te od istočnog otvorenog slobodnog prostora (travnjaka) s dječjim igralištem, tzv. Drvengradom. U godini obilježavanja 1000. obljetnice hrvatskoga kraljevstva gradsko je zastupstvo 14. travnja 1925. preimenovalo Pukovnijski vrt u Tomislavovo šetalište. Nakon završetka Drugog svjetskog rata pa do 1992. nazivan je Park kulture, a od tada ponovo nosi ime Perivoj kralja Tomislava na spomen prvog hrvatskog kralja.     

Perivoj kralja Petra Krešimira IV.

Perivoj kralja Petra Krešimira IV. francuske je vrtne arhitekture i ima površinu od 24.200 m2. Sastoji se od tri glavna geometrijska oblika s posebnom vegetacijom. Dio je nekadašnjeg Pukovnijskog vrta iz sredine 18. stoljeća. Parcelacijom tog golemog vrta nastao je 1913. u južnom dijelu park nazvan Vijećnički trg, jer je tu bila planirana izgradnja gradske vijećnice. Park je od 1973. zaštićen kao spomenik parkovne arhitekture, koja zahtijeva veliku njegu, posebice jer je jedini perivoj francuskog sloga u Osijeku, te kao takav mnogo pridonosi ljepoti grada na Dravi. Za slog takve vrtne arhitekture od bitne je važnosti simetrija u tlocrtu i rasporedu odabranih biljaka.

U parku je 36 svojti drveća i grmlja (7 četinjača i 29 listača) od kojih su neki ginko (Ginkgo biloba L.), Weymounthov bor (Pinus strobus L.), kineski bisernjak (Exochorda racemosa), tvrdi drijen (Cornus mas L.), kultivar „Fastigiata“ hrasta lužnjaka (Quercus robur L. „Fastigiata“) i javor klen (Acer campestre L.).

Travnjaci se uredno šišaju kao i grmovi šimšira (Buxus sempervirens). Zbog svog građevnog sloga ima velik broj staza usmjerenih na sve četiri strane svijeta. Taj je perivoj rado posjećen u svako godišnje doba, a odmor omogućavaju u njemu brojne perivojne klupe.

Europska avenija svojim prekrasnim četverorednim drvoredom gorskog javora spaja taj park s Perivojem kralja Tomislava. Sjeverni prilaz perivoju krasi glamurozna fontana hrvatsko-mađarskog prijateljstva dva zbratimljena grada Osijeka i Pečuha.

Foto: Horizont Solutions/Mario Đurkić

Perivoj kralja Držislava

Perivoj kralja Držislava smješten je južno od Tvrđe. Nastao je u 18. stoljeća u okviru tvrđavskih glasija. Obuhvaća 28.386 m2. Idući, iz Perivoja kralja Tomislava ili iz Perivoja kralja Petra Krešimira IV., uličnim drvoredima lipa prema istoku stiže se u perivoj još jednog hrvatskoga kralja. Nakon završetka Drugog svjetskog rata nazvan je Park Moše Pijade, a od 1993. perivoj je kralja Držislava. Geometrijskog je tlocrta. Visoka vegetacija nalazi se periferno u velikim i manjim grupacijama, a središnji dio perivoja čine dekorativne nasade. U njemu se nalazi spomenik palim domobranima 78. Šokčevićeve pukovnije, koji je djelo kipara Roberta Frangeša Mihanovića. Neposredno uz glavnu šetnicu perivoja, smještena je fontana pravokutnog oblika okružena jednostavnim drvenim klupama.

Perivoj kneza Branimira

U cjelini perivoja hrvatskih velikana površinom je najmanji perivoj kneza Branimira. Obuhvaća površinu od 3.100 m2 i nalazi se južno od Tvrđe. Nastao je početkom 20. stoljeća u sklopu vojnih glasija. Nakon završetka Drugoga svjetskoga rata nazivan je Park Marksa i Engelsa, a od 1993. dobiva današnji naziv. Ulični drvoredi spajaju ga s perivojima kralja Petra Krešimira IV. i kralja Držislava. Prostran travnjak i bujna vegetacija ukrasnih grmova s klupama omiljeno su okupljalište Osječana svih generacija. Na istočnoj strani perivoja dominira jednored visokih jablanova, a sredinu ukrašavaju stabla vitkih breza.

Perivoj Zrinjevac

Godine 1913. na prostoru između Reisnerove i Gundulićeve ulice nastao je perivoj bana Nikole Šubića Zrinskog, kojeg Osječani od tada pa sve do današnjih dana neprekidno nazivaju Zrinjevac. U vrijeme nastanka imao je površinu od 26.000 m2. Njegova je kvadratična vizura bila presječena gusto zasađenim javorima koji su u potonjem vremenu perivoju davali sjenu gustih drvoreda. Od 1956. uz južni rub perivoja uklonjen je drvored i postavljene su za djecu ljuljačke i vrtuljak. No, devastacija perivoja, tj. nestanak perivojnih nasada, zbio se početkom 70-ih godina 20. stoljeća izgradnjom Sportsko-nastavne dvorane Zrinjevac.    

Perivoj na Trgu Ljudevita Gaja

Na dijelu vašarišta uz Žitni trg, današnji Gajev trg, nastao je 1895. perivoj koji se svojim zapadnim dijelom nalazio na području nekadašnjeg Generalskog vrta. Budući da je trg 1909. u čast 100. obljetnice rođenja ilirca, hrvatskog preporoditelja dr. Ljudevita Gaja preimenovan u Trg Ljudevita Gaja i perivoj je to ime zadržao sve do današnjih dana. Perivoj danas ima površinu od 1.082 m2 i prostire se istočnim i južnim dijelom obruba navedenoga Trga.

Perivoj Oskara Nemona

Najmlađi je osječki perivoj nastao od južnog dijela Trga Ljudevita Gaja. Posvećen je Osječaninu i svjetski poznatom kiparu Oskaru Nemonu, koji je prvu skulpturu izradio kao petoškolac osječke Realne gimnazije. Nazvao ju je Bol. U prosincu 1923. u zgradi onodobne Trgovačke škole u Osijeku priredio je prvu izložbu svojih radova s mladim slikarom Dušanom Slavičekom. Već je tada za Nemona i njegov rad znao znameniti kipar Ivan Meštrović. Poslije mature 1924. Nemon se uputio na studij kiparstva u Beč. U središtu perivoja dominira Nemonov spomenik Majka i dijete. Kroz lik majke, koja diže visoko svoje dijete i sva se unosi u njega Nemon je htio prikazati vječnu čovjekovu nadu u svjetlu budućnost.    

Perivoj kraljice Katarine Kosače

Donjogradski perivoj kraljice Katarine Kosače smješten je ispred Kliničke bolnice Osijek. Nastao je 1874. u vrijeme izgradnje Sveopće zakladne Hutler-Hohlhofer-Monspergerove bolnice pa se tada nazivao Bolnički perivoj. Okosnicu perivoja čine stabla posađena u 19. i 20. stoljeću. Od 1926. godine nazvan je Šetalištem kraljice Marije (Karađorđević), a nakon završetka Drugoga svjetskog rata preimenovan je u Park Vladimira Iljiča Lenjina, ruskog revolucionara. Od 1992. perivoj je posvećen bosansko-hrvatskoj kraljici Katarini Kosače-Kotromanić.   

Perivoj na Trgu bana Josipa Jelačića

Perivoj na Trgu bana Josipa Jelačića pokriva površinu od 9.295 m2 i dio je donjogradskoga trga. Ima trokutast oblik u skladu s oblikom trga. Po arhitekturi i biljnom sastavu vrlo je jednostavan s brojnim klupama i skromnim cvjetnim nasadama. U perivoju prevladavaju stabla lipe uz manji broj stabala javora i breza. Od glavne ceste i tramvajske pruge odvojen je zimzelenom živicom kaline. Sa zapadne strane perivoj gotovo dotiče Perivoj Katarine Kosače-Kotromanić što ostavlja dojam goleme cjelovite zelene površine. 

Perivoj hrvatskih velikana

Jedan je od najmlađih i najsuvremenijih osječkih perivoja. Smješten je u krajnjem južnom dijelu barokne Tvrđe oblikovan u povodu 100. obljetnice osnivanja Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja 2005. godine. Perivoj hrvatskih velikana u okrilju je spomeničkog i hortikulturnog kompleksa ispred III. gimnazije. U sastavu perivoja nalazi se Rondel učenika gimnazije s poprsjima hrvatskih velikana – Josipa Jurja Strossmayera, bosanskog ili đakovačkog i srijemskog biskupa, nobelovaca Lavoslava Ružičke i Vladimira Preloga te prirodoslovca Mije Kišpatića.