Tipično osječki
OSJEČKI KNEDL SAT
Jete li čuli „Knedl sat“? U ljeto 1526. godine, Osijek je u vihoru rata postao dijelom velikog Osmanskog carstva. Ipak, na veliku sreću Osječana, u petak 29. rujna 1687. u 11 sati zadnji turski vojnik napustio je grad, a nedugo zatim sve crkve zazvonile su i tako proslavile dugo čekanu slobodu. Kako su godine prolazile, crkve su i dalje svakoga petka zvonile u spomen na veliki događaj no Osječani su zaboravili pravi razlog... Konačno i praktično, osječke kuharice shvatile su da je upravo to vrijeme, „kada im sve crkve tako kažu“, idealno za pripremu jednog od omiljenih im jela – knedli, kako bi cijeli ručak bio gotov na vrijeme, do podneva! I tako je taj, jedanaesti sat petkom postao i ostao poznat kao - „knedl sat“! Više o Osječkoj kuhinji doznajte u kategoriji Jelo i piće/Osječki tanjur, a zvona crkvi u staroj Tvrđi, Donjem gradu i Gornjem gradu poslušajte već ovoga petka!
LICITAR
Osijek ima nešto zaista posebno na svjetskoj listi nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a - licitar. Još u srednjem vijeku obrtnici medičari iz srednje Europe medenjake su počeli bogato ukrašavati, a od 18. stoljeća na području Hrvatske taj se obrt razvio u današnji oblik. Licitarsko srce, lutka, konjić te razni moderniji oblici poput autića, vlaka ili aviona ukrašeni žarko crvenom jestivom bojom s bogatim ukrasima od slatke smjese zvane „ajz“ omiljeni su pokloni djetetu ili voljenoj osobi. Licitarsko srce s malim ogledalcem u sredini nosi posebnu poruku onome komu ga darujete - kada se vidi u ogledalcu ta osoba dobro zna da je zauvijek u vašem srcu. Manji licitari česti su kao ukras, a osječka radionica Blažeković može se pohvaliti kako već godinama svojim umjetnički izrađenim srcima ukrašava božićna drvca u europskim glavnim gradovima, od Vatikana (2002.) i Rima preko Pariza i Beča do Berlina. Zahvaljujući i ovome umjetničkom obrtu, umijeće izrade Licitara je uvršteno na UNESCO-vu listu Hrvatske nematerijalne svjetske baštine. Licitare potražite izravno od obrta Blažeković medičar i voskar na telefon 095 121 8131 ili ih potražite u suvenirnicama Muzeja Slavonije i Arheološkog muzeja na Trgu Sv. Trojstva u Tvrđi.
- "Hrvatske licitarske jaslice" izložene u izlogu Turističke zajednice tijekom Adventa 2019. izradila je vlasnica obrta, Antonia Ranogajec sada već davne 2009. godine i to povodom velike izložbe u Vatikanu, a u sjećanje na veliki projekt ukrašavanja božićnog drvca na Trgu Svetog Petra u Vatikanu koje je 2002. godine bilo poklon Republike Hrvatske, ukrašeno hrvatskim licitarima. Ovdje pročitajte više o projektu "Hrvatske licitarske jalice". (Fotografija licitara: Obrt Blažeković Medičar i Voskar)
OSJEČKO PIVO I CRNI RADLER
Osječka pivovara jedna je od najstarijih u regiji, a prvo pivo u Osijeku poteklo je davne 1697. godine. U čast dugoj tradiciji u Osijeku se svake jeseni u rujnu održava vrlo popularna manifestacija Dani prvog hrvatskog piva. Među posjetiteljima poznat i kao „najveći slavonski svatovi“, ovaj veseli događaj prate tamburaški bendovi koji pozivaju na ples i bogata ponuda jela te naravno nama omiljeno domaće Osječko pivo. Uz razne vrste piva, pivovara je prije nekoliko godina svoje „fanove“ počastila i nečim potpuno novim - osvježavajućim crnim radlerom. Ova mješavina crnog piva i limunade osvježit će vas dok biciklirate gradom i okolicom, a uz okus piva s trunkom limuna, karamele i čokolade zasigurno ćete poželjeti još. (Slika: Osječka pivovara)
OSJEČKI SLENG
Krenite na susret s legom na Promenadi, zatim se osvježite uz crni radler jer ste bicom. Odvezite se na slamboš na piju u Donjiki, popodne odigrajte nogoš na Srednjiki, a prije zalaska sunca vašu dragu počastite finom večerom na Kopiki. Osječani će vas zasigurno oduševiti svojim govorom i pomalo otegnutim „toplim panonskim“ izgovorom. U pravilu riječi iz slenga vrlo lako se prepoznaju. Ako je završetak na –oš ili na –ka, sigurno ste se zatekli u razgovoru s rođenim Osječaninom. Zanimljivo je da su Osječani do druge polovine 20. stoljeća govorili još neobičnije - tzv. Essekerskim dijalektom. Ta simpatična mješavina Hrvatskog i Njemačkog izgubila se uz porast razine obrazovanja no i danas se u lokalnom govoru može prepoznati podosta njemačkih, mađarskih pa i turskih riječi.
BICIKLISTI I ŠETAČI
Krenete li istraživati Osijek imat ćete nekoliko opcija za kretanje gradom - tramvajem, autobusom, taksijem ili kao mnogi od nas biciklom i pješice. Osijek je ravničarski grad kao stvoren za bicikliranje, a više od 30 km označenih staza omogućit će vam ne samo da se lako krećete od znamenitosti do znamenitosti već i da s lakoćom obavite sve dnevne obaveze. Opcija da budete šetač možda vam se na prvi pogled učini težom od one biciklom no vjerujte, pješice ili kako znamo reći „cipelcugom“ osjetit ćete ono pravo bilo grada. Neka vas pri tome ne iznenadi strpljivost velike većine Osječana koji će čak i ukoliko nema niti jednog auta na vidiku, na raskrižju mirno pričekati dok se na semaforu pojavi „zeleno“. Jednako tako će vas kao pješaka čak i tramvaji propustiti da prijeđete preko zebre. Ako ste u laganoj šetnji Gornjim gradom, uzmite trenutak i dobro proučite pojedine semafore. Na većini ćete zapaziti siluetu „Šetača“, poznatog spisatelja Augusta Cesarca čiji spomenik „šeta“ Trgom Slobode.
ČOVJEK TULJAN
Naš sugrađanin 70-godišnji Duško Rudež već tri desetljeća održava zanimljivu tradiciju kupanja u Dravi na Silvestrovo. Zovemo ga od milja Tuljan jer baš poput tih čvrsto građenih životinja kao od šale i često kroz led odolijeva hladnoj vodi Zimske luke. Od nedavno mu se pridružio mladi sugrađanin Jurica Kondža koji svojim primjerom možda potakne brojne okupljene promatrače da i oni na taj neobično hrabar način jedni drugima požele sretnu Novu godinu.
ESSEKERI OD "A" DO "W"
Pitate se tko su Essekeri? Esseker je zapravo opisni pridjev, a sama riječ dolazi od njemačkog naziva za grad – Esseg. Oni su rekli bismo „pravi osječani“ koji ovdje ne moraju nužno imati duboke korijene, dovoljno je da vole Osijek i da rade za boljitak grada. U tome smislu pravih Essekera ima zaista mnogo, mnogi su i danas ponosni Osječani, a one koji su u prošlosti tijekom života zadužili svoj rodni grad možemo svrstati od A do W, od secesijskog arhitekta Viktora Axmanna do biskupa Josipa Jurja Strossmayera, od Branka Mihaljevića, zagrepčanina koji je skladao gradsku himnu „Moj Osijek“ do Jagode Truhelke, dječje spisateljice autorice zbirke pripovijetki „Zlatni Danci“, od virtuoza na violini Franje Krežme do Adolfa Waldingera, neshvaćenog slikara slavonskih krajolika ili pak do Branka Lustiga, Oscarom nagrađenog producenta kultnih filmova "Schindler's list" i "Gladiator".
OSJEČKA MJERA: 90-90-90
Ovo je priča o Osijeku i brojci 90. Iako svi znamo da je ideal 90-60-90, osječanima su puno draže mjere 90-90-90! Možda niste znali, ali taj se broj u Gradu na Dravi ponavlja tri puta! Grad je smješten na 90 m/nm, najviša točka u Osijeku je +90 m kolika je visina tornja Katedrale, a najniža točka u gradu je -90 m kolika je dubina bunara Osječke pivovare za vodu, zapravo najvažniji sastojak omiljenog nam piva! Uzravlje i živjeli!
(autor fotografije: Ivica Benić)