Osječka vinska priča
OSJEČKA VINSKA PRIČA
„Vino razveseljuje čovječje srce, okrepljuje, ali i omamljuje. Kao dio materijalne i duhovne kulture pijenje vina se oduvijek ubrajalo, a i danas ubraja, među temeljne identitetske odrednice grada Osijeka, izvanagrarnog središta, koji je gotovo dva tisućljeća "ucijepljen" među najvažnije vinorodne i vinarske regije Republike Hrvatske.“
- Prof. dr. sc. Zlata Živaković-Kerže
„Uživanje u vinu postaje jedna od najvažnijih niša gastronomske ponude u Hrvatskoj. Upravo su zato početkom ovog stoljeća vinogorja Baranje i Erduta doživjela renesansu vinogradarstva i vinarstva. Inženjeri, doktori, menadžeri, ljudi različitih struka upustili su se, na tragu ostavštine svojih predaka, u stvaranje novih vinskih priča. Poveznica nekih od njih činjenica je da imaju „osječku adresu“, zbog čega ih nazivamo „osječki vinari“. Baš kao i oni, odaberite Osijek kao svoju urbanu bazu i polazište za obilazak njihovih boutique vinarija i uživanje u enogastronomskoj ponudi ovog kraja.“
- Damir Zrno, sommelier
„Rijetko koji grad može se pohvaliti da je status vinskog središta zaslužio bez ijednog trsa na svom području. A Osijek može! Dobro, neki čistunci reći će da je nekoliko loza posađeno u dvorištima kuća u Retfali ili na Jugu II, ali tamo je grožđe uistinu tek pergolastog karaktera, spas od omare u ljetnim mjesecima ili pak nostalgično prisjećanje na prošlost obitelji koja je nekada davno pristigla iz Dalmacije ili Hercegovine. Rijetko koji grad može se pohvaliti da je iznjedrio toliko vinara koji, praktički, svoje vinsko obrazovanje nisu mogli steći na vlastitom pragu. A Osijek može! Jasna Antunović, ponos Erdutskog vinogorja, krenula je u vinski One Woman Show iz svog financijaškog ureda, a Mladen Siber pedantan je odnos prema vinogradu izučio u svom stomatološkom uredu. Ivo Brzica umjetničku je oazu u Erdutu pokrenuo zahvaljujući moćnim John Deer strojevima, a Slavko Kalazić baranjski je vinski imperij priključio na struju gadgeta koje je prodavao u trgovinama elektroničke opreme. Damir Josić je u Baranju došao iz pizzerije As, a u posljednje vrijeme i Zoltan Pinkert vinogradima u Suzi upravlja iz Osijeka. Da, svi oni, kao i još mnogo njih, potvrdili su da Osijek itekako možemo proglasiti najvećim hrvatskim vinskim laboratorijem i gradom koji razbija stereotipe o obveznom fizičkom suživotu vinara i njegovih loza.„
- Željko Garmaz, Vinske Priče
Kako je vino poteklo do Osijeka?
Zamislimo svaki vinograd u okolici Osijeka kao jednu razgranatu vinovu lozu. Ta se loza vodenim i suhozemnim putevima širila i širi do današnjih dana do grada na Dravi, gdje se isprepliće s ostalim ponudama regije, a ponekad i dalje nastavljala svoj put. Osijek je urbano i izvanagrarno središte regije, koji kao magnet usvaja najbolje iz okolice, a u novije vrijeme romantični vinski podrumi njegove okolice zamamno privlače Osječane i brojne turiste (putnike namjernike) da uživaju na svojevrstan originalan način na mjestu "dobre kapljice".
O bećarini ili kako je nastao namet na veselje
Premda se namet i veselje teško spajaju u istu rečenicu, u Osijeku je nekoć davno postojao propis vezan za prekomjernu konzumaciju "soka" iz grožđa i šljiva. Izgradnjom barokne Tvrđe Osijek je postao važno vojno središte Habsburške Monarhije, a u samoj su Tvrđi obitavali brojni vojnici, časnici i civili. Istjerivanjem Osmanlija iz Osijeka i Slavonije smanjila se vojna aktivnost, pa su vojnici i civili duge večeri kratili u gostionicama Tvrđe. Bilo je to vrijeme kada se javna rasvjeta, tijekom 18. stoljeća, palila ručno, a trošak grada za to se podmirivao, između ostaloga, i od vinskog prireza po buretu vina pristiglog u grad (Weinaufschlag) i od bećarine (Taxa vagabundorum). Bećarinu je plaćao svatko pripit ili trijezan zatečen na ulicama Tvrđe u kasnim noćnim satima. Deblji kraj te priče često su izvlačili upravo vojnici željni noćnih izlaska koji bi tako svoje bećarenje Tvrđom skupo, ali redovito platili. Sam naziv tog nameta povezuje se s riječju bećar koja opisuje veselog i vragolastog momka željnog dobrog pića i zabave.
Priča o Vinskom trgu, sajamskom središtu
Kada je u prvoj polovici 18. stoljeća na mjestu nekadašnje osmanske palanke i ranijeg srednjovjekovnog Eszega (Osijeka) izgrađena barokna utvrda Tvrđa, ona je postala važno vojno središte jugoistočnog dijela Habsburškoga Carstva, potonje Austro-Ugarske Monarhije. Mnoštvo vojnika smještenih na jednom mjestu značilo je i veliku potražnju za vinom, pa su se na današnjem Trgu Sv. Trojstva u Tvrđi, nekadašnjem Vinskom trgu (Weinplatz), petkom i subotom dopremala crna i bijela vina iz ugarske Baranje te prodavala vojnicima i gostioničarima. Vojna nazočnost u Tvrđi, osim što je potaknula konzumaciju vina, utjecala je i na razvitak krčmarstva, pa je Tvrđa 1753. brojala čak 38 gostionica. Potreba za vinom zadržala se sve do 20-ih godina 20. stoljeća kada su tijekom jeseni vinski trgovci na tvrđavski trg dolazili s kolima buradi punim vina te preplavili prostor oko Kužnoga pila. Iako je Vinski trg promijenio svoje ime, tradicija potrage za dobrom čašicom i danas daje Tvrđi središnju odrednicu zabave i razonode u gradu Osijeku.
Tko su osječki vinari?
Osječki vinari jedinstven je pojam koji obuhvaća male i velike proizvođače „s osječkom adresom“, čiji su se vinogradi i vinski podrumi smjestili u plodonosnim vinogorjima Hrvatskog Podunavlja: Baranji i Erdutu. Neumornim poduzetničkim duhom i radom vlastitih ruku, osječki su vinari uspješno izgradili prepoznatljive brendove u zdravoj konkurenciji i suradnji, neki nastavljajući višegodišnje obiteljske tradicije. Njihove osobne priče dobro su poznate u gradu, a brojne nagrade kojima se diče dovoljno govore o kvaliteti njihovih sorti i uloženom trudu. Osječki vinari su: Josić, Kusić, Kalazić i Novački u Baranji te Antunović, Siber, Brzica, Iuris, Borojević i Pavić u Erdutu.
Gdje su osječki vinari?
Vinarija Kalazić: Planina 8, Zmajevac; 031 214 511
Vinarija Kusić: Planina 180, Zmajevac; 095 2977 111
Restoran i vinarija Josić: Planina 194, Zmajevac; 099 7365945
Vinarija Svijetli Dvori: Kolodvorska 99a, Karanac; 091 1281 846
Vinarija Antunović: Ul. braće Radić 19, Dalj; 098 268 230
Vinarija Siber: Cesta Svetog Martina, Erdut; 098 573 417
Vinarija Brzica: Erdutska planina 18, Erdut; 091 297 3410
Vinarija Iuris: Dalj planina, Kraljevo brdo; Dalj; 098 1692 346
Erdutski vinogradi: Trg Branka Hercega 1, Erdut; 031 596 555
Royal Hill: Rudina Balinac 2, Aljmaš, 091 6030 352
Posjet vinarijama moguć je uz prethodni dogovor.
Ostali vinari Baranje: Alexandar, Belje, Gerstmajer, Jurković, Kočevar, Kolar, Kovats, Matijević, Pinkert, Szabo, Trojnaš, Underground, Vukoje, Zajec
Ostali vinari Erduta: Danubio, Jakovac, Janečić, Magistra
Osječka vinska priča na Sajmu antikviteta:
