Hrvatske licitarske jaslice - medičarski obrt Blažeković, Osijek (do 12.01.)
Tijekom Božića i Nove Godine sve do blagdana Krštenja Gospodinova 12. siječnja 2020. u izlogu Turističke zajednice grada Osijeka u Županijskoj ulici br. 2, pogledajte posebne jaslice, djelo obrtničke radionice Medičar i voskar Blažeković, poznatih osječkih proizvođača licitara i svijeća.
"Hrvatske licitarske jaslice" izradila je vlasnica obrta, Antonia Ranogajec Blažeković sada već davne 2009. godine povodom izložbe u Vatikanu, a u sjećanje na veliki projekt ukrašavanja božićnog drvca na Trgu Svetog Petra u Vatikanu koje je 2002. godine bilo poklon Republike Hrvatske, ukrašeno hrvatskim i „osječkim“ licitarima. Ovdje pročitajte više o projektu "Hrvatske licitarske jaslice".
Osim u izlogu turističke zajednice ove godine licitare obrta Blažeković potražite na još dvije lokacije, na dravskoj vodenici kao ukras na plutajućem božićnom drvcu i krovu vodenice (poput medenjaka iz priče o Ivici i Marici, te u izlogu vinskog bara Vinska Mušica na Korzu, u Kapucinskoj ulici.
U velikoj mjeri zahvaljujući upravo ovome našem osječkom i poznatom hrvatskom umjetničkom obrtu, umijeće izrade Licitara je uvršteno na UNESCO listu hrvatske nematerijalne svjetske baštine.
Hrvatske licitarske jaslice dio su Osječkog puta božićnih jaslica.
Hrvatske licitarske jaslice 2009.-2019.
Na prijedlog gospodina Josipa Barleka višeg kustosa muzeja, Antonija Ranogajec vlasnica obrta, izradila je licitarske božićne jaslice za međunarodnu izložbu božićnih jaslica u Rimu. Izraditi motiv božićnih jaslica sa licitarima za Antoniju je bio veliki izazov s obzirom da se taj motiv do sada nebrojeno puta prikazao u različitim tehnikama i umjetničkim izrazima te je već u samom početku izrade jedan od problema bio kako postići originalnost i prepoznatljivost autora. Već na samom početku promišljanja kako svoje licitarsko umijeće i majstorstvo utkati u ovu sliku rodila se ideja da se izrade dvije verzije hrvatskih licitarskih jaslica, jedna verzija je reljef a druga trodimenzionalni prikaz pod umanjenom replikom medičarskog šatora.
Za izradu božićnih jaslica od licitara bilo je potrebno nekoliko mjeseci rada, jer su se poneki veći dijelovi morali ispeći ranije da bi se dobro posušili , a neke licitare se moralo ispeći u više različitih veličina i po nekoliko komada da bi se na kraju mogli za ukrašavanje odabrati oni licitari koji su za određeni dio jaslica najbolje odgovarali. Reljefni prikaz božićnih jaslica je veličine 110x76 cm te debljine reljefa 10 cm. Kompozicija reljefa se sastoji od licitarskih kvadrata veličine 8,50 x8,50 cm presvučenih srebrnim i zlatnim staniolom koji od gornjeg desnog ugla kreću kao šahovnica te tako već sama podloga budi asocijaciju na hrvatsku šahovnicu.
Na cijelom reljefu dominira licitarski bor okićen licitarima, tradicionalnim hrvatskim božićnim nakitom. Taj motiv je Antonija ukomponirala u božićne jaslice u znak sjećanja na božićne i novogodišnje blagdane 2002 godine kada je sa još tri majstora medičara sudjelovala na projektu Etnografskog muzeja i Ministarstva vanjskih poslova RH „Hrvatski božićni nakit u Vatikanu“.
U sredini reljefa se nalazi Sveta obitelj pod stiliziranim krovom štalice, a na lijevoj strani su u Antonijinoj verziji tri hrvatska kralja i to kralj Zvonimir, jer o njegovu vladanju „Hrvatska kronika„ veli „da je za dobroga kralja Zvonimira bila vesela sva zemlja, jere biše puna i urešena svakoga dobra, i gradovi puni srebra i zlata...“, zatim kralj Tomislav na licitarskom konju kao prvi hrvatski kralj i kralj Petar Krešimir IV. („Krešimir IV. bio je moćan vladar, koji je digao ugled svoje države i u vanjskom svijetu...“ - citati iz knjige ZNAMENITI I ZASLUŽNI HRVATI 925.-1925.).
Da bi se još bolje naglasilo da se radi o hrvatskim božićnim jaslicama malom Isusu pokloniti se, dolazi hrvatski puk u narodnom ruhu, onako kako to već stoljećima čini u procesijama prema hrvatskim prošteništima i svetištima, ovdje imamo konavosku, prigorsku mušku, međimursku mušku i žensku, slavonsku i zagorsku narodnu nošnju ukrašenu licitarskom tehnikom.
Kod izrade ovih licitarskih jaslica Antonija je upotrebljavala obojani staniol koji je još za svog radnog vijeka nabavio njezin otac majstor Blažeković Franjo. Staniol se prije često koristio za ukrašavanje licitara tzv .„mašlovanje“, a koristio se i za ukrašavanje bora, u staniol su se umatali orasi i vješali na bor a i „salon bomboni „su također bili umotani u zlatni i srebrni staniol. Može se reći kako je Antonija u ove Jaslice utkala i velik dio svog djetinjstva i uspomena na svoje roditelje. Trodimenzionalna verzija hrvatskih licitarskih jaslica Ovaj prikaz božićnih jaslica nalazi se na podlozi ( veličine 100x70cm.ivisine 70cm.) od licitarskih kvadrata poštrajhanih želatinom tako da zadrže boju licitarskog tijesta, kocke predstavljaju kaldrmu kojom je bila popločena i Ilirska ulica u Osijeku, ulica Antonijinog djetinjstva, ovdje se još bolje može sagledati koliko je djetinjstvo i odrastanje uz oca utjecalo na cjelokupno njeno umijeće i majstorstvo.
Svi likovi su ispečeni, polijepljeni „klajsterom“,zatim tunkani u želatinu i nakon sušenja ajzani licitarskim bojama i šarama. Postavljeni su pod repliku medičarskog šatora, a šatorsko krilo je dio šatorskog krila koji su koristili njeni roditelji prije četrdeset i više godina.
I ovdje dominira licitarski bor ukrašen božićnim licitarskim nakitom sastavljen od tri dijela, iza bora se nalazi anđeo koji naviješta radosni događaj (u reljefnom prikazu anđeo se nalazi iznad bora), ispred bora se nalazi mali licitarski konjić igračka, kao i na reljefu te nam daje naslutiti da je prikazano vrijeme, vrijeme radosti, veselja i darivanja. Mali Isus se nalazi u koljevci izrađenoj od licitarskih srca koja su simbol ljubavi prema cijelom svijetu jer je mali Isus čista ljubav i iskonsko dobro.
I ovdje hrvatski kraljevi dolaze pokloniti se Kralju nebeskom prateći zvijezdu repaticu koja obasjava sav prostor, tu su prisutne i životinje ovaj puta pravi tradicijski licitarski konjić kakvog mnogi naraštaji čuvaju u svojim uspomenama na djetinjstvo i radosne događaje.
Hrvatski puk također dolazi. I samo nedostaje još jedan detalj, a to su hrvatski božićni napjevi da bi slika bila potpuna. Antonija Ranogajec je u ovaj svoj rad utkala dio sebe, dio svojih emocija i svoje božićne priče, a na svakome od nas je da promatrajući njene hrvatske licitarske jaslice sami otkrivamo dijelove svojih božićnih priča te da nam taj doživljaj donese radost i veselje.
Nadam se da je Antonija u tome uspjela. I na kraju moram se još jedanput zahvaliti Etnografskom muzeju Zagreb odnosno gospodinu Josipu Barleku na ukazanom povjerenju te se nadam da će Hrvatske licitarske jaslice dostojno predstavljati našu baštinu u Rimu.
U Osijeku 11. rujna 2009., Josip Ranogajec, suprug
