Nepomični stanovnici grada
Vječni stanovnici grada: 8 skulptura u središtu Osijeka
Jeste li znali da Osječani beskrajno vole svoje gradske skulpture? Bez njih, određeni trgovi, ulice i javni prostori mnogima bi bili nezamislivi. Prilikom razgledavanja grada za oko će Vam sigurno zapeti upravo neki od tih brojnih ukipljenih stanovnika. Zanima li vas tko su ili što simboliziraju, poslužite se ovim vodičem koji će Vas provesti središtem grada i upoznati s našim lokalnim celebritijima. Oko fotografiranja ili dodirivanja ne morate se ustručavati jer naši su nepomični promatrači odavno navikli na pažnju, ali i kritičko oko znatiželjnih kulturista.
Trajanje šetnje: 30 minuta
Ruta: https://goo.gl/maps/1NEbaC8Unf4VtjbZ9
Pisac u vječnom koraku
Osječki Šetač jedna je od najpoznatijih i prvih uličnih skulptura u Hrvatskoj, a sa zagrebačkim kipovima Marije Jurić Zagorke i kumice dijeli autora – akademskog kipara Stjepana Gračana. No, koga predstavlja ovaj brončani čovjek odlučnog stava? U pitanju je plodni hrvatski spisatelj August Cesarec koji s knjigom u ruci korača prema južnim obrisima grada. Zatočen i strijeljan u okrutnoj stvarnosti, Cesarec je danas ovjekovječen u slobodnom koraku te je slavni Šetač s godinama postao neupitni simbol grada koji će Vas u šetnji pratiti i s obližnjih pješačkih semafora. U blizini „korača“ i spomenik dr. Franje Tuđmana, a u prolazu prema Kapucinskoj ulici uočit ćete intrigantnu skulpturu osječkog glazbenog genija Franje Krežme.
Hrvatski Paganini
Zvali su ga novi Mozart, sljedeći Paganini. O njegovim nastupima pisali su novinari diljem Europe. Najveći kritičari onog doba oduševljavali su se njegovim nastupima. Violinist Franjo Krežma, glazbenik druge polovice 19. stoljeća, bio je nedokučivi genije, virtuoz koji je pred sobom imao otvorena vrata svih koncertnih dvorana svijeta. Bolest je spriječila ambicije ovog mladog glazbenika te nas je napustio sa samo 19 godina. Njegov lik i djelo danas je u rodnoj zemlji zaboravljen, no ne i u njegovom rodnom Osijeku. U bronci ga je uprizorio Vanja Radauš, impresivni slavonski umjetnik jedinstvenog stila.
Čovjek koji nije želio spomenik
Glavni osječki trg mnogo je puta mijenjao naziv, a danas je službeno Trg dr. Ante Starčevića. Na njemu, prikladno, glavom i impresivnom bradom stoji i sam Starčević. Poznati hrvatski političar 19. stoljeća bio je među rijetkima koji su se tada neumorno zalagali za ideju samostalne Hrvatske. Zbog te ustrajnosti danas krasi novčanicu od 1000 kn, pa je sigurno jedan od malobrojnih političara čiji lik mami iskrene osmijehe na licima birača. Zanimljivo je da mu je oporučna želja bila da se njegov lik ne upriliči skulpturama, spomenicima i sličnim grandioznim prezentacijama. Skroman čovjek, a i zaboravljiv narod, izgleda! Za osječki impozantni prikaz dr. Starčevića zaslužne su talentirane ruke akademskog kipara Mire Vuce.
Tisuću dodira i zagrljaja – Grupa građana
Ne prikazuje nikakvog slavnog umjetnika, kršćanskog mučenika, pa ni ratnog heroja ili heroinu. Za Osječane, skulptura zvana Grupa građana predstavlja jednostavnu ideju - zajedništvo. Nijedna druga skulptura u gradu ne broji toliko dječjih zagrljaja i radosne igre, toliko interakcije sa svojim stanovnicima i posjetiteljima, a ni toliko fotografija – što zbog svoje lokacije na glavnom osječkom trgu, što zbog svog specifičnog izgleda. Ovu jedinstvenu skulpturu s godinama su pozlatili brojni dodiri građana koji će vječno ostati zahvalni njezinom autoru, hrvatskom kiparu i slikaru Branku Ružiću.
A tko pamti slona?
Mnogim gostima promakne skulptura slona koja se smjestila na uglovnici Ribarske i Strossmayerove ulice, ali ovdje će vam svatko rado ispričati legendu o osječkom sloniću. Nekoć davno, kroz grad je prolazila cirkuska parada u kojoj je bio i slon. Slon je bio star i umoran, život u cirkusu skratio mu je životni vijek, te se on srušio mrtav na ovom uglu. Kako je bio prevelik da ga se prenese, a na uglu se nalazila mesnica, slonovo tijelo preneseno je u komadima. Na spomen ovog potresnog događaja za grad, Osječani su jadnom slonu podigli spomenik koji i danas stoji na svom ćošku, a možda od nekoga čujete i „nađemo se kod slona“.
Španjolac s najljepšim pogledom
New York, Chicago, Amsterdam… poznato je da ove svjetske metropole imaju svog Picassa. Kako se Osijek nije našao na ovom popisu, jedan umjetnik bacio se na posao. Ne radi se, naravno, o nekakvom plagijatu, već o skulpturi koja prikazuje samog Španjolca. Spomenik je postavljen 1982. godine i djelo je kipara Ivana Sabolića. Naš brončani Pablo sjedi na romantičnoj Promenadi, zavaljen u zamišljenom naslonjaču, a njegovo krilo i mirna ruka nerijetko posluže mališanima za penjanje i igru.
Neobični spoj prirodne ljepote
Indijska mitologija, secesija, masonski obredi, egipatske čuvarice. Zar postoji mjesto u gradu koje krije sve to, pa još i više? Postoji, ako znate gdje gledati. Zastanite u Sakuntala parku u srcu grada na čijem se cvjetnom brežuljku nalazi skulptura indijske junakinje Sakuntale. Njezina priča uči nas o ljubavi, strpljenju i suživotu s prirodom. S nagnutim vrčem u ruci, Sakuntala zamišljeno zalijeva svoj park već više od stotinu godina. Turistički vodiči ispričat će vam tajne nekadašnje obližnje masonske lože „Budnost“ kina Urania i značaj secesijskog stila u Osijeku. Egipatske čuvarice vjerojatno ćete uočiti prve, a to su, naravno, veličanstvene sfinge koje stražare na ulazu u park još od kraja 19. stoljeća.
Majčine ruke sigurne su luke
Oscar Nemon kipar je svjetske slave koji se za svog zanimljivog života susreo s brojnim protagonistima prošlosti poput engleskog premijera Winstona Churchilla čiji je kip izradio, a koji mu je na isti način uzvratio, ili slavnog psihologa Sigmunda Freuda. Uprizorio je i brojne druge uglednike poput kraljice Elizabete II., D. D. Eisenhowera i Harry S. Trumana. Ime ovog Osječanina židovskog podrijetla danas nosi park u središtu rodnog mu Osijeka, a u parku se nalazi njegova skulptura majke i djeteta koju je stvorio u spomen ubijenim Židovima u Drugome svjetskome ratu. Kao što im nije dovoljan samo jedan šetač tako se Osječani mogu pohvaliti i još jednom skulpturom majke i djeteta, a ta se skriva u Parku kralja Držislava.
Iako ništa ne traje zavijek, ove skulpture osigurale su si vječnost utisnuvši se u srca stanovnika. Osim nekoliko koje smo ovdje naveli, tu su i brojna druga umjetnička dostignuća (secesijski zdenac, biste zaslužnih književnika i znanstvenika) koje ćete vidjeti u samom središtu Osijeka, a istraživanje nastavite i u ostalim kvartovima. Ne propustite, primjerice, u Tvrđi fotografirati Kužni pil s novčanice od 200 kn ili na križanju Vukovarske i Trpimirove ulice uočiti spomenik Fićo gazi tenk. Stoga, put pod noge i otkrijte ovu posebnu (skulp)turu, ali i sve ostale zanimljive simbole Osijeka koje će Vam ispričati priče o velikim ljudima, malim tajnama i intrigantnim metaforama.
